Biti prestrašen u vezi budućnosti tijekom prelaza u odraslost nije novost. Adolescenti se
općenito boje neuspjeha u školi ili kasnijeg ne pronalaska posla. U usporedbi s
prošlosti, trenutni životni uvjeti za adolescente u većini zapadnih,
industrijaliziranih država su karakterizirani dugotrajnim školovanjem i raznim opcijama
budućeg zaposlenja, ali i nesigurnosti kod biranja karijere. Iako se nudi
sloboda u biranju buduće karijere, adolescenti su često suočeni s raznim
mogućnostima ili nemogućnostima zaposlenja. Iako takve socijalne promjene mogu
biti percipirane kao pozitivni izazovi, s druge strane izazivaju anksioznost.
Mladi ljudi sve su više zabrinuti oko svog školovanja kako ono određuje njihov
budući život. Najnovija istraživanja pokazuju kako se adolescenti, osobito iz
Europe, puno više stresiraju nego 1990-ih te se ti strahovi i brige oko
budućnosti povezuju se s stresom u školi. U mnogo država, adolescenti se sve
više i više brinu oko dobrih ocjena i dobrih fakulteta.
Ovo istraživanje bavi se
pitanjem kako adolescenti iz 18 zemalja vide svoju budućnost, te kako se nose
sa budućnosti i kako se nose sa stresom vezanim uz školu. U svakoj državi,
adolescenti se drugačije nose sa stresom.
Glavni ciljevi ovog istraživanja su:
1)
Istražiti hipotezu da razvojni kontekst oblikuje
percepciju i stil sučeljavanja sa stresom.
2)
Ispitati učinke dobi i spola na percepciju i stilove
suočavanja kod stresa kod adolescenata.
Vezano uz prvi cilj, pretpostavili su da će adolescenti u
Europi i Sjevernoj Americi pokazati manju razinu stresa u odnosu na one u
Aziji, Južnoj Americi i na Istoku. Vezano uz drugi cilj, pretpostavili su da
žene imaju veću razinu stresa u odnosu na muškarce, te da stariji adolescenti
imaju veću razinu stresa od onih mlađih.
Uzorak im je predstavljalo 11,035 adolescenata iz 18 zemalja
(Kostarika, Hrvatska, Češka, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Velika
Britanija, Hong Kong, Italija, Koreja, Pakistan, Peru, Poljska, Rusija,
Španjolska, Turska i SAD). Iz svake zemlje uzelo se po 300 adolescenata
približno jednakih dobi (15 godina) i iz istih socijalnih uvjeta života.
Vezano uz budućnost i stres vezan uz školu za istraživanje se koristio Problem Questionnaire koji procjenjuje percepciju 64 manjih stresora u različitim područjima. Potvrdna faktorska analiza na ovom uzorku potvrdila je sljedećih sedam područja stresa u svakodnevnom životu: problemi u školi, problemi sa budućim pitanjima, problemi s roditeljima, problemi s vršnjacima, problemi tijekom slobodnog vremena, problemi vezani uz njih same te problemi vezani uz romantične veze. Vezano uz suočavanje s budućnošću i stres vezan uz školu za istraživanje se koristio Coping Across Situations Questionaire koji procjenjuje dvadeset strategija suočavanja kroz osam problematičnih domena: škola, profesori, budućnost, roditelji, vršnjaci, slobodno vrijeme, svoja ličnost i romantične veze. Potvrdna faktorska analiza na ovom uzorku potvrdila je sljedećih tri područja stila suočavanja s problemima: traženje podrške, emocionalni izlaz te povlačenje/poricanje.
Vezano uz budućnost i stres vezan uz školu za istraživanje se koristio Problem Questionnaire koji procjenjuje percepciju 64 manjih stresora u različitim područjima. Potvrdna faktorska analiza na ovom uzorku potvrdila je sljedećih sedam područja stresa u svakodnevnom životu: problemi u školi, problemi sa budućim pitanjima, problemi s roditeljima, problemi s vršnjacima, problemi tijekom slobodnog vremena, problemi vezani uz njih same te problemi vezani uz romantične veze. Vezano uz suočavanje s budućnošću i stres vezan uz školu za istraživanje se koristio Coping Across Situations Questionaire koji procjenjuje dvadeset strategija suočavanja kroz osam problematičnih domena: škola, profesori, budućnost, roditelji, vršnjaci, slobodno vrijeme, svoja ličnost i romantične veze. Potvrdna faktorska analiza na ovom uzorku potvrdila je sljedećih tri područja stila suočavanja s problemima: traženje podrške, emocionalni izlaz te povlačenje/poricanje.
Ovim istraživanjem došli su do zaključka da se među ovim
adolescentima mogu formirati tri regionalne skupine koje se razlikuju s obzirom
na zemljopisnu blizinu zemlje i različit socioekonomski status. Adolescenti u
kontinentalnoj grupi (sjeverni i zapadni dijelovi Europe i SAD) dijele razvojno
središte odrastanja u industrijaliziranoj naciji u kojoj je potvrđen individualan
izbor karijere, a osobno se postignuće poštuje. Adolescenti u Istočnoj/Azijskoj
skupini (Hrvatska, Češka, Estonija, Poljska i Rusija) su odrastali u zemljama
koje su bile pod jakim utjecajem povećane industrijalizacije, društvenih
prevrtanja i promjena u tradicijskim vrijednostima. Naposljetku, adolescenti u Južnoj
grupi (Kostarika, Peru, Pakistan, Turska; Francuska, Italija i Španjolska) su
odrastali u zemljama s nižom razinom individualizacije, s nižim BDP-om i većim
obiteljima. U svih 18 zemalja, adolescenti se više stresiraju oko budućnosti,
nego oko škole. Većina adolescenata iz ovog istraživanja pokazali su visok
stupanj straha za buduće školovanje, i strah da neće moći izabrati fakultet po
svom izboru. Mali dio adolescenata u strahu je da će biti nezaposleni, a jedan
dio je u strahu da neće moći kombinirati buduću karijeru s brakom i obitelji.
Razine stresa pokazale su se višima kod adolescenata u Južnoj grupi no u
Istočnoj/Azijskoj. Zbog viših socioekonomskih statusa, adolescenti iz Južne
grupe žele jednog dana i sami postati novčano neovisni da bi zadovoljili uvjete
života na jugu. Adolescenti u Istočnoj/Azijskoj skupini pokazuju visoku razinu
stresa vezanu uz budućnost, točnije, zbog pravilnog odabira daljnjeg školovanja
ili podbacivanja u istom. Također, pokazali su i visoku razinu stresa vezano uz
školu, jer kako nam je poznato, kod njih se stavlja veliki fokus na samo
obrazovanje. Adolescenti u kontinentalnoj grupi pokazali su najmanje razine stresa
i što se tiče budućnosti, i što se tiče školovanja. Za njih je najvažnije da
mogu istražiti svoje mogućnosti. No s druge strane, ipak ih brine u kojem će
pravcu krenuti nakon što završe osnovno školovanje. Najveći stresor kod
obrazovanja za njih je taj da imaju što veći uspjeh. Adolescenti koji su odrasli
u kulturama koje naglašavaju obiteljske veze i daju adolescentima malu
autonomiju i slobodu istraživanja bili su više zabrinuti za svoju budućnost. S
druge strane, adolescenti koji su odrastali u kulturama koje podupiru
pojedinačne izbore i nude povoljnije prilike bili su manje zabrinuti za svoju budućnost.
Većina studenata bolje se nosi s stresom vezanim uz školovanje, no onim vezanim
uz budućnost.
Ovim istraživanjem došli su i do zaključka da su stariji adolescenti više pod stresom od onih mlađih. Također, i da su žene pod većim stresom od muškaraca. To da su žene pod većim stresom oko dobrih ocjena još potječe od davnih vremena, kako su se one uvijek trebale s muškarcima boriti za određeno radno mjesto.
Što se tiče suočavanja s stresom, većina adolescenata koriste prijatelje i obitelj kao podršku. Neki adolescenti svoje probleme rješavaju izbacivanjem tog iz sebe npr. vikanjem, plačem, a neki ih rješavaju sportom, plesom i sl. (emocionalni izlaz). Najmanji broj adolescenata koristio je povlačenje/poricanje kao način suočavanja sa stresom.
Ovim istraživanjem došli su i do zaključka da su stariji adolescenti više pod stresom od onih mlađih. Također, i da su žene pod većim stresom od muškaraca. To da su žene pod većim stresom oko dobrih ocjena još potječe od davnih vremena, kako su se one uvijek trebale s muškarcima boriti za određeno radno mjesto.
Što se tiče suočavanja s stresom, većina adolescenata koriste prijatelje i obitelj kao podršku. Neki adolescenti svoje probleme rješavaju izbacivanjem tog iz sebe npr. vikanjem, plačem, a neki ih rješavaju sportom, plesom i sl. (emocionalni izlaz). Najmanji broj adolescenata koristio je povlačenje/poricanje kao način suočavanja sa stresom.
Razvitkom svijeta, razvijaju se i nove mogućnosti. A nove
mogućnosti zadaju nove probleme. Nažalost, to često rezultira povećanim stresom
kod većine adolescenata. Sto stvari koje treba obaviti, sto stvari o kojima
treba razmišljati. Obrazovni sustav nam u tome nažalost ne pomaže, već nas na
neki način i ograničava. Živimo u svijetu di se trebamo boriti jedni protiv
drugih, gdje trebamo dobro promisliti svaki svoj sljedeći korak, i gdje bez
većeg truda nećemo postići ništa. Iako je to s jedne strane dobra stvar, s
druge strane izaziva sve veći stres u nama.
Jeste li vi pod stresom i zašto? Kako se vi borite sa svojim stresom?
Više o članku možete pronaći u članku: Differences in agency? How adolescents from 18 countries percieve and cope with their futures (https://bib.irb.hr/datoteka/655771.stress_coping_cross-cultural.pdf)
Svaka osoba ima svoje probleme koji dovode do stresa. Pitanje je je li neka promjena uzrokovala manji ili veći stres. Radi ubrzanog životnog tempa kakav danas vlada, ne čudi što je streh uzeo maha..Osobno dobro podnosim stres, ali poznajem mnogo osoba kojima je to veliki problem. Smatram da je najbolje rješenje pronaći vrijeme za sebe i raditi ono što nas smiruje i istinski usrećuje.
OdgovoriIzbriši
OdgovoriIzbrišiMislim da nema osobe koja u svo životu nije doživjela stres zbog svakakvih situacija. Sa stresom se borim opuštanjem najčešće uz glazbu ili se nečim zaokupiram kako bih što manje mislila na uzrok stresa. Mislim kako je stres sve više raširen te mnogi nažalost i oboljevaju zbog njega
Pod stresom sam,naravno. Faks, roditelji, prijatelji, svakodnevne situacije.. Od više osoba čujem da se s godinama (20+) sve teže nose sa stresom, a nekako svi očekujemo da će biti obrnuto.
OdgovoriIzbrišiKao što se spominje u članku, neke manje stresne situacije znaju mi predstavljati izazov, ali ako ih je više uzastopno, uzrokuju neugodan stres. Dosta svakodnevnih sitacija na fakultetu uzrokuje anksioznu reakciju, pogotovo kod introverta koji su navikli na svoje rutine i ne vole ih mijenjati, iako su znatiželjni istovremeno.
Protiv stresa se borim aktivnim slušanjem glazbe, pjevanjem, druženjem s dragim osobama.
Z. Matezović, Ufri
Vjerujem da nema osobe koja nije pod stresom na dnevnoj bazi. Ja sam trenutno najviše pod stresom zbog faksa, no tu je i obitelj, prijatelji i ostale sitnice koje utječu na moje osjećaje i moje funkcioniranje.Ja kada sam pod stresom najčešće se povjerim svojim roditeljima, sestri ili dečku. Bolje se osjećam kada znam da je netko uz mene i da me razumije.
OdgovoriIzbrišiSvatko od nas se svakodnevno suočava sa stresnim situacijama. Meni su najveće stresne situacije ispitne situacije jer znam da ovise o mom budućem obrazovanju. Protiv stresa se borim tako da razgovaram sa sebi blikim i dragim osobama te također volim pogledati neki dobri film.
OdgovoriIzbrišiJa sam obično pod stresom zbog nekih promjena u svom životu. Na primjer sada sam pod laganim stresom zbog ispitnih rokova, no kad mi "prekipi" popričam s nekim o svojim problemima i odmah bude lakše. Smatram da je najvažnije dobro se suočiti sa stresom.
OdgovoriIzbrišiNaravno da sam pod stresom i zbog fakultetskih obaveza i privatnog života. Postoje faze kada stresa nema, ali i kada je povećan kao na primjer za vrijeme ispitnih rokova. Pod stresom sam i kada znam da netko od mojih bližnjih ima neki važan događaj u životu ili ako postoje problemi. Pokušavam se smiriti i misliti pozitivno. Puno mi pomaže razgovor o stvarima koje mi izazivaju stres.
OdgovoriIzbrišiStres je danas postao svakodnevna pojava. Zapravo čim netko kaže da nije pod stresom smatramo da ta osoba ili laže ili da ju uopće nije briga što se događa oko nje. Jačina stresa može biti jača i slabija, ali u oba slučaja smatram da je potrebno pokušati misliti pozitivni i pokušati izvući ono najbolje iz situacije koja nas je dovela u takvo stanje
OdgovoriIzbrišiJa sam kroz cijeli svoj život stalno bila pod stresom i to je jako loše utjecalo na moje fizičko i psihičko zdravlje. Zadnjih par godina pokušavam naučiti kako se nositi sa stresom i ne dopustiti mu da toliko utječe na mene.
OdgovoriIzbrišiSlažem se s Paulom da je svaka osoba pod stresom svaki dan. Od posla i obaveza, obitelji, preko veza do prijateljstava. Sve ovo kod ljudi može izazivati određenu količinu stresa. Glavni stres su mi veliki životni događaji ili nagle promjene. No, trenutno mi najveći stres izaziva fakultet. Hoću li skupiti dovoljno bodova, položiti ispit, ne povući predmet i tako ću se vrlo vjerojatno živcirati svaki semestar. Kako bih se riješila stresa najviše volim vrijeme provoditi sa svojim bliskim prijateljima, članovima obitelji ili slušati muziku.
OdgovoriIzbrišiDanas je stres postao uobičajeni dio svakog dana kod većine ljudi. Svatko ima svoje razloge stresiranja i na svakog stres utječe različito. Smatram da je bitno kontrolirati tu pojavu kako nebi naškodila našem zdravlju. Bitno je ako treba obratiti se i nekome za stručnu pomoć. Ako ne, dovoljan je i dobar razgovor s prijateljima ili obitelji.
OdgovoriIzbrišiU svijetu u kojem živimo nemoguće je izbjeći stres. Sa svih strana okružuju nas problemi, nedostatak vremena i previše obaveza što sve zajedno stvara jaki stres. Pod stresom su i djeca i odrasli. Školske obaveze i ispiti stvaraju stres učenicima, a često tome pridonose i roditelji. Što se tiče mene osobno, sada sam pod velikim stresom. Ispitni su rokovi i svi su studenti zaokupljeni učenjem koje stvara stres jer nas "stišću" datumi i rokovi. No i kada nije vrijeme ispita, često sam pod stresom. Osobni problemi "pritišću" ljude što još dodatno ojačava stres. Stres ne možemo izbjeći već se moramo suočiti s njim i prebroditi ga.
OdgovoriIzbrišiMislim da je stres prenapuhan i da svi sada imaju neki tip anksioznosti što vjerujem da je istina, al smatram da je to više nametnulo društvo. Osobno doživljavam stres oko nekih stvari, ali nikada si en dopuštam da me obuhvati toliko da ne mogu normalno funkcionirati. Mala doza brige je zdrava, sve ostalo nema smisla.
OdgovoriIzbrišiNisam pod stresom i ne borim se sa njim. Odlican clanak, za one koji jesi! :D
OdgovoriIzbrišiNisam pod stresom ali podsvjesno mislim da bih trebala bit zbog završnih ispita. Imam sreće da sam dosta flegmatična po tom pitanju. Barem mi kosa neće početi otpadati prijevremeno.
OdgovoriIzbrišiDivim se kolegicama koje nisu pod stresom i uživaju u životu, mislim da bi svi tako trebali. Ja sam uvijek pod stresom i nikako se ne nosim s njime. Stalo se brinem oko nečega pa se brinem jer brinem. Začarani krug.
OdgovoriIzbrišiNisam previše izložena stresu, a i kada se nalazim u nekim situacijama koje bi mi ''trebale'' prouzročiti stres nastojim se izboriti i ne dopustiti da se previše zamaram oko toga!
OdgovoriIzbrišiStres je sastavni dio svačijeg života i mislim da je neizbježni no bitno je da ga raspoznajemo i probamo se sa njime nositi. Često sam pod stresom, ali imam svoje metode kako se opustiti i pomažu mi da nastavim dalje normalno funkcionirati. Super članak!
OdgovoriIzbrišiTrenutno nisam pod stresom, ali znaju se dogoditi situacije koje uzrokuju stres. Sa stresom se nosim tako da sagledam situaciju u kojoj sam i shvatim zašto se uopće nerviram. Onda pokušam riješiti problem koji mi uzrokuje stres te se nakon toga počastim nečim lijepim recimo odmorom ili filmom :D
OdgovoriIzbrišiMislim da je stres neizbježan i uvjek će biti situacija koje će nas stresirat i zato je bitno da steknemo određenu razinu otpornosti na stres. Ako nešto može promjeniti što te stresira, probaj, ako ne možeš promjeniti probaj se ne stresirati oko toga.
OdgovoriIzbrišiU današnje vrijeme ljudi su često pod stresom. Vodimo užurbani način života, svi negdje žurimo. Često stvaramo sami sebi nepotreban pritisak i sebe izlažemo stresu. Ne postoji osoba koja se barem jednom u životu nije susrela sa time. Naravno, svaka osoba to neko krizno razdoblje drugačije shvaća. Ali, u kakvoj god lošoj situaciji da se nađemo, uvijek postoji izlaz. Živciranjem se ništa ne postiže. Nema razloga da sami sebi stvaramo pritisak i budemo pod stresom jer ipak, za svaki problem postoji i rješenje.
OdgovoriIzbrišiJa osobno sebe doživljavam kao osobu koja je često pod stresom.Svaki se dan zabrinem i oko najmanje sitnice,pogotovo u ovo vrijeme kada su ispiti pa isčekivanje rezultata,razmišljanja i sve što ide uz to me stavljaju u stresno stanje.Smatram također da danas općenito ljudi su često pod stresom zbog raznih problema,što kod kuće a što na poslu.Nažalost,stres postaje sve ozbiljniji problem.Kada dođem u stresnu situaciju,najčešće mi najviše pomaže razgovor s nekim vrlo bliskim.
OdgovoriIzbrišiSvaki od nas je zasebna "jedinka" i svakim danom se suočavamo sa mnoštvom stvari koje nas potresu i rastresu. Svaki od nas pojednačno skriva svoju priču te sam ima način kako da se toga oslobodi, glavno da do oslobođenja i nestanka stresa dode, nebitno kakav način je u pitanju. Mislim da bi više pažnje morali posvećivati sami sebi,nego društvu oko nas te bi imali manje briga i manje samog stresa.
OdgovoriIzbrišiPrije sam bila puno više pod stresom nego sada...faks, obaveze, posao i znala sam gubit glavu, biti živčana i pod stresom zbog nekih stvari na koje nisam mogla utjecati. Onoga dana kad sam prihvatila stvari kakve jesu, kad nisam brinula što drugi žele od mene i kako žele nešto, razina stresa se smanjila. Sada jesu ispitni rokovi i radim, ali znam što moram i koji su mi prioriteti, pa se ne stresiram, popijem kavu i bude to ok
OdgovoriIzbriši